ISHRANA DECE U ŠKOLI, VRTIĆIMA…
Letnji raspust je gotov, a roditelje školaraca dočekala je nova školska godina s novim izazovima. Uz nabavku potrebnih knjiga i školskog pribora, novih radnih i školskih obaveza, većina roditelja zabrinuta je i zbog ishrane svoje dece.
Ishrana ima značajnu ulogu i uticaj na zdravlje svakog pojednica tokom celog života, a posebno kod dece predškolskog i školskog uzrasta jer osim zadovoljavanja osnovnih energetskih potreba i hranljiivih materija, dobro uravnotežena i pravilna ishrana osigurava njihov pravilan rast i razvoj.Da bi “male sive ćelijice u mozgu” pohranile brojne informacije potrebno je unositi dovoljno kalorija, proteina, ugljenih hidrata, masti, vitamina i minerala.
.
Doručkom do petica
Deca školskog uzrasta trebala bi uzimati pet obroka dnevno u pravilnim vremenskim razmacima.Problem je što su prehrambene navike naših školaraca nepravilne i u pogledu pravilne raspodele obroka, ali i u pogledu kvaliteta hrane. Većina dece odlazi u školu bez doručka. Zbog toga su u školi pospani, slabije koncentrisani i otežano prate nastavu. Dokazano je da doručak pozitivno utiče na učenje i pamćenje kod školske dece. Istraživanja sprovedena u Sjedinjenim Američkim Državama potvrdila su povezanost između uhranjenosti i psihosocijalnih funkcija sa školskim uspehom. Slabije uhranjenja deca imala su lošije ocene u školi, manje su bila zainteresirana za nastavu, imala su više psiholoških problema od dece koja su se hranila pravilno. Nakon šest meseci učenici koji su redovno konzumirali doručak pokazali su bolju sposobnost koncentracije, imali su bolje ocene i ponašanje im je bilo primerenije.
U jutarnjoj žurbi pronađite malo vremena za brz i jednostavan doručak, prvo za sebe (jer svojim primerom učite decu), a zatim i za svoje školarce. Najprikladnije su žitarice od celog zrna (musli, ovsena kaša, kukuruzne ili pšenične pahuljice) s mlekom ili jogurtom, zatim hleb ili tost od celog zrna.
Školska užina
Sledeći kamen spoticanja između roditelja i školske dece, posebno tinejdžera i adolescenata je školska užina. Većina dece radije će za užinu konzumirati nezdravu tzv.”brzu hranu”, razne grickalice i slatkiše, gazirane sokove umesto maminog sendviča. Ako dete nema organizovanu užinu u školi bolje je da od kuće nosi sendvič nego da pribegava brzim gotovim obrocima koji su visoke kalorijske vrednosti, a male nutritivne. Sendvič od kuće napravljen od peciva od celog zrna sa šunkom ili sirom uz dodatak sveže sezonske salate zadovoljiće dnevne potrebe školarca do završetka školskog dana.
Raznovrsnošću do kvaliteta i zdravlja
Ishrane školske dece mora biti raznovrsna i bazirana na piramidi zdrave hrane u kojoj su zastupljenje sve važne namirnice, a to znači da:
- proizvodi od žitarica moraju biti zastupljeni u svakom obroku (crni ili integralni hleb, pirinač , integralna testenina),
- povrća treba jesti svakodnevno i u izobilju, posebno mahunarke, zeleno lisnato povrće, dok voće treba biti zastupljeno 2-3 puta dnevno,
- riba, piletina i jaja takođe trebaju biti zastupljeni svakodnevno do dva puta dnevno,
- mleko i mlečni proizvodi 1-2 puta dnevno,
- nezdrave, nezasićene masne kiseline potrebno je zameniti nezasićenim biljnim uljima,
- crveno meso, krompir, rafinisane žitarice, beli hleb i rafinisani beli šećer (slatkiše) konzumirati samo povremeno.
Što je ishrana raznolikija to je manja verojatnost nastanka gojaznosti ili obrnuto pomanjkanja pojedinih životno važnih hranjivih sastojaka. Da bi se to izbeglo nove smernice piramide zdrave ishrane preporučuju dnevno uzimanje multivitaminskih preparata koji će zadovoljiti potrebe za vitaminima i mineralima. Zbog intenzivnog rasta i razvoja deca imaju dodatne potrebe za kalcijumom, a devojčice u pubertetu tokom menstruacionog ciklusa gube krv pa imaju dodatne potrebe za gvožđem.
#Vitane kapi i sirup za decu uzrasta od 1-18 godina sadrže sve neophodne vitamine i minerale koji stimulišu pravilan rast i razvoj dece.