MOŽEMO LI POVEZATI VITAMIN D I COVID-19 INFEKCIJU?
Studije pokazuju je je čak 40 – 50 % populacije u našem području u nedostatku vitamina D, a najniže vrednosti beleže se tokom zimskih meseci, odnosno u vreme kasne jeseni, zime i ranog proleća u značajnom smo nedostatku vitamina D, a adekvatne vrednosti u krvi dosežemo tek u najtoplijim letnim mesecima, jer se vitamin D sintetiše tokom izlaganja suncu.
Procenjuje se da više od jedne milijarde ljudi u svetu ima niske koncentracije vitamina D zbog čega se s pravom govori o “pandemiji” hipovitaminoze D pa se razmatraju ozbiljne posledice ovog problema na javno zdravlje.
Možemo li povezati infekciju COVID-19 i vitamin D?
Puno je podudarnosti u paralelnim pandemijama COVID-19 i globalnog nedostatka vitamina D. Rizične grupe u pandemiji COVID-19 su osobe starije dobi i bolesnici s hroničnim bolestima, upravo one grupe u kojima se beleže niske vrednosti vitamina D u krvi. Nadalje, izbijanje epidemije dogodilo se u trenutku kad zbog sezonskih varijacija populacija ima najniže vriednosti vitamina D u krvi.
Posebno rizična grupa u kojoj je veća smrtnost i teži oblici bolesti su gojazne osobe, a kod gojaznih osoba je nedostatak vitamina D posebno izražen jer se ovaj vitamin pohranjuje u masnom tkivu. Slična je situacija i s pušačima, a u ovoj grupi takođe se beleže prosečno niže vrednosti vitamina D u krvi.
Štiti li nas vitamin D od virusnih infekcija?
U istraživanjima na životinjama pokazano da su niže koncentracije vitamina D bile povezane s većim rizikom infekcije koronavirusom. Buduća istraživanja trebaju potvrditi da li je nedostatak vitamina D češći kod bolesnika s infekcijom COVID-19 i je li koncentracija vitamina D u krvi bolesnika povezana s ishodom ove bolesti.
Takvih će istraživanja sigurno biti, ono u šta nema sumnje da je vitamin D važan za snažan imunitet. Vitamin D igra ulogu u regulaciji imunološkog odgovora, a delovanje mu nije jednoznačno već zavisi o vrsti imunološkog podražaja. Posledica toga su često zapanjujući rezultati istraživanja kao što su sposobnost inhibicije razvoja autoimunih bolesti s jedne i stimulacija imunološkog odgovora u slučaju infektivnih bolesti s druge strane, pa možemo reći da vitamin D ima uticaj i na urođeni i na stečeni imunološki sistem.
Koja je veza virusnih infekcija, gripa i statusa vitamina D?
Istraživanje norveških znanstvenika objavljeno 2009. godine bavilo se poređenjem statusa vitamina D u populaciji i smrtnosti od gripa i pneumonije, na nivou jedne godine i zadnjih dvadeset godina 20. veka. U oba promatrana razdoblja stopa smrtnosti bila je vrlo mala u razdoblju kada je status vitamina D bio na vrhuncu. To ih je navelo na razmišljanje da su sezonske varijacije pojavnosti influence vezane za čoveka izraženije možda i više nego što utiču razlike u sojevima virusa iz godine u godinu. Izgleda da je isti soj virusa prisutan kod čoveka (domaćinu) tokom dužih razdoblja, tokom dve i više godina, međutim, manifestacija bolesti zavisna je o slabljenju imunološkog sistema domaćina.
Autori studije postavljaju hipotezu da je sezonska varijacija stope smrtnosti od gripa povezana sa sezonskim varijacijama statusa vitamina D. Smatra se i da je povećana učestalost prehlada i upale pluća tokom zime između ostalog povezana i sa smanjenim izlaganjem sunčevoj svetlosti i posledično smanjenim vrednostima aktivnog oblika vitamina D u krvi.
Niske koncentracije vitamina D povezane su i s većom učestalosti više infektivnih bolesti, poebno infekcija gornjeg respiratornog sistema , enteroviroza, ali
i pneumonije, upale uha, denga groznice, hepatitisa B i C i HIV infekcije. Studije jasno pokazuju da vitamin D nesumnjivo čini kariku u lancu kompleksnih faktora koji pridonose imunološkom odgovoru.
Verovatno se efekat vitamina D na smanjenje rizika od infekcija respiratornog sistema zasniva na tri osnovna mehanizma: održavanjem čvrste epitelne barijere putem delovanja na uske veze (tzv. tight junctions), ubijajući ovojnice virusa produkcijom katelicidina i defenzina i smanjujući produkciju proupalnih citokina i tako smanjujući rizik od citokinske oluje koja je karakteristična kod teških pneumonija, onih koje se viđaju kod COVID-19.
Koliko nam vitamina D treba za odbranu od infekcija?
Za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti poželjno je postići koncentraciju vitamina D u krvi između 75 i 125 nmol/L. Kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D.
Colief vitamin D3 je u kapima i doza se može prilagoditi bebama, deci i odraslim osobama vrlo lako.Jedna kap sadrži 80 IJ vitamina D3. U bičici se nalazi 600 kapi.