Simptomi menopauze koje možda ne povezujete sa hormonima: smrznuto rame, bolne tetive i promene stopala

Menopauza nije samo valung

Simptomi menopauze nisu samo valunzi, noćno znojenje, nesanica i promene raspoloženja. Tokom perimenopauze i menopauze mogu se pojaviti i tegobe koje žene mnogo ređe povezuju sa hormonskim promenama – bolovi i ukočenost u zglobovima, „smrznuto rame“, bolne tetive ili promene oblika stopala.

Možda se zato pitate: „Kakve veze imaju moje rame, tetive ili cipele sa menopauzom?“

Više nego što se o tome govori.

Zašto se u perimenopauzi i menopauzi menjaju mišići, zglobovi i tetive?

Važno je odmah naglasiti da estrogen ne utiče samo na reproduktivni sistem. Promene nivoa estrogena tokom menopauzalne tranzicije povezane su i sa promenama u mišićno-koštanom sistemu.

Velika sistematska analiza objavljena 2026. godine, koja je obuhvatila više od 93.000 žena, pokazala je da su mišićno-koštane tegobe veoma česte tokom perimenopauze. Bolovi u mišićima i zglobovima mogu biti deo šire slike promena koje se viđaju u perimenopauzi i menopauzi.

I NHS danas među simptomima perimenopauze i menopauze navodi upravo bolove u mišićima i zglobovima.

Ali važno je napraviti razliku: nije svaki bol koji se pojavi posle 40. ili 50. godine posledica menopauze.
Hormonalne promene mogu biti jedan od faktora, dok na tegobe utiču i godine, fizička aktivnost, telesna težina, ranije povrede i druga zdravstvena stanja.

1. Smrznuto rame: kada odjednom ne možete da podignete ruku

Jedan od simptoma o kojima se sve više govori u kontekstu menopauze jeste smrznuto rame (adhesive capsulitis).

Počinje često neupadljivo: rame boli ( posebno nakon spavanja), pokreti postaju neprijatni, a zatim žena primeti da više ne može normalno da podigne ruku, obuče kaput ili zakopča grudnjak.

Naučna literatura i kliničke studije sve jasnije povezuju pad nivoa estrogena tokom perimenopauze i menopauze sa nastankom adhezivnog kapsulitisa (sindroma smrznutog ramena). Dok se ovo stanje ranije posmatralo uglavnom izolovano, danas se svrstava u širi kontekst mišićno-koštanih promena u menopauzi.

Histološke studije su potvrdile postojanje estrogenskih receptora

(posebno ER-alfa i ER-beta)

u strukturama zgloba ramena, uključujući zglobnu kapsulu, fibroblaste, endotelne ćelije i ligamente. Pošto su ove strukture direktno osetljive na hormone, nagle fluktuacije i dugoročni pad estrogena utiču na njihovu fiziologiju

Kod smrznutog ramena dolazi do upale i progresivnog zadebljanja (fibroze) zglobne kapsule. Smatra se da hormonski deficit pogoduje procesima stvaranja ožiljnog i zadebljanog tkiva koje „zaključava“ zglob.

2. Bolne i osetljive tetive, uključujući Ahilovu tetivu

Ahilova tetiva nalazi se pozadi, između mišića lista i pete, i jedna je od najopterećenijih tetiva u telu.

Bol, zadebljanje ili osetljivost Ahilove tetive mogu se javiti zbog ponavljanog opterećenja, promene fizičke aktivnosti, biomehanike stopala ili drugih faktora.

Postoje i istraživanja koja ukazuju na povezanost hormonskog statusa i strukture Ahilove tetive. U jednoj studiji na postmenopauzalnim ženama, aktivne žene koje nisu koristile hormonsku terapiju imale su deblje Ahilove tetive i više abnormalnosti na ultrazvučnom pregledu u odnosu na aktivne žene koje su koristile hormonsku terapiju.

Navedeno istraživanje sugeriše da pad nivoa estrogena u menopauzi negativno utiče na metabolizam kolagena i tetivno tkivo, dok hormonska terapija može pomoći u očuvanju zdravije strukture tetiva i manjeg prečnika kod fizički aktivnih žena.

To ne znači da je bol u Ahilovoj tetivi „simptom menopauze“, ali pokazuje zašto je odnos hormona, kolagena i tetiva zanimljivo područje istraživanja.

3. Promena oblika stopala i osećaj da vam treba veći broj obuće

„Kako mi je odjednom potreban veći broj obuće?“

Verovatno vam stopalo nije preko noći poraslo.

Sa godinama se menja oblik stopala, posebno njegova širina i obim prednjeg dela. Jedno istraživanje na ženama različitih uzrasta pokazalo je da se sa godinama povećavaju širina i obim prednjeg dela stopala, dok dužina stopala nije bila povezana sa godinama.

Zašto se ovo dešava: Tokom godina, a posebno u periodu perimenopauze i menopauze, tetive, ligamenti i mišići koji podržavaju svod stopala gube deo svoje elastičnosti i tonusa (čemu doprinose i hormonske promene i prirodni proces starenja vezivnog tkiva).

Posledica: Kada svod stopala počne da se spušta pod teretom tela, stopalo se „širi“ i blago izdužuje u širini pri svakom koraku, čime se celo stopalo „spljošti“ i zauzima veći horizontalni prostor.

Zato žena može imati utisak da joj je potreban veći broj, iako je zapravo problem u tome što joj je stopalo postalo šire ili drugačijeg oblika.

Na to mogu uticati starenje, telesna težina, promenjena biomehanika i promene svoda stopala.

Dakle, ako vam omiljene cipele odjednom postanu tesne, možda nije vreme samo za kupovinu većeg broja – već i za pitanje šta se promenilo u vašem stopalu?

4. Jutarnja ukočenost, bolovi u zglobovima i sindrom karpalnog tunela

„Zašto mi treba nekoliko minuta da razmrdam šake kada ustanem?“

Ove tegobe nisu retkost u perimenopauzi i menopauzi. Zbog hormonskih promena i blagog zadržavanja tečnosti (retencije vode) u mekim tkivima tokom noći, zglobovi šake trpe veći pritisak, što je često uzrok i dobro poznatog trnjenja prstiju ili simptoma povezanih sa sindromom karpalnog tunela.

Za ovaj sindrom karakteristični su: trnjenje, peckanje i bol u šakama i prstima (posebno u palcu, kažiprstu i srednjem prstu), a tegobe se često pojačavaju tokom noći ili pri buđenju što je posledica pritiska na medijani živac dok prolazi kroz uzani prostor u ručnom zglobu.

Hormonski uslovljena ukočenost (perimenopauzalna):

  • Obično traje kraće (nekoliko minuta do, ređe, pola sata dok se zglobovi „ne razmrdaju“).
  • Obično nije praćena značajnim otocima, crvenilom, izrazitom toplotom zgloba ili trajnim deformitetima.
  • Može se javiti u kombinaciji sa drugim vazomotornim i sistemskim simptomima menopauze.

Ipak, izražena ili dugotrajna jutarnja ukočenost, otok, crvenilo ili toplina zgloba nisu nešto što treba automatski pripisati menopauzi. Takvi simptomi mogu ukazivati i na artritis ili druga stanja koja zahtevaju pregled.

5. Gubitak mišićne mase i snage

Ovo je možda jedna od najvažnijih promena.

Sa godinama dolazi do postepenog gubitka mišićne mase i snage. Hormonalne promene u menopauzi mogu biti deo tog procesa, zbog čega je očuvanje mišićne snage posebno važno u ovom životnom periodu.

To nije samo pitanje izgleda.

Mišići pomažu stabilizaciji zglobova, održavanju ravnoteže i svakodnevnom kretanju, a vežbe snage i fizička aktivnost imaju važnu ulogu i u očuvanju zdravlja kostiju.

NHS preporučuje redovnu fizičku aktivnost, uključujući vežbe koje opterećuju kosti i pomažu očuvanju snage.

Perimenopauza i menopauza su promene celog organizma

U periodu perimenopauze i menpopauze najviše se pažnje posvećuje valunzima, noćnom znojenju, promenama raspoloženja, „moždanoj magli“ , snu, promenama ciklusa….

Ali telo kroz menopauzalnu tranziciju prolazi kroz mnogo širu promenu.

Zato je važno obratiti pažnju i na mišiće, zglobove, tetive, stopala, kosti, metabolizam i nivo fizičke aktivnosti.

Ako vas zanimaju i drugi manje očigledni znaci hormonskih promena, pročitajte naš tekst: https://newmed.rs/insulinska-rezistencija-ili-perimenopauza-razlika/ posebno ako su se zajedno pojavili umor, promena telesne težine, problemi sa snom i druge promene.

A ako su kod vas dominantni valunzi, noćno znojenje, poremećaj sna ili promene raspoloženja, pročitajte i https://newmed.rs/nocno-znojenje-i-valunzi-kako-prilagoditi-ishranu-i-rutinu-tokom-menopauze/

Podrška u periodu perimenopauze i menopauze

Ne postoji jedan univerzalni način da se prođe kroz menopauzu.

Potrebe se razlikuju od žene do žene.

Gyinos Meno

Gyinos Meno je dodatak ishrani namenjen ženama u perimenopauzi, menopauzi i postmenopauzi za ublažavanje tegoba. Sadrži mio- inozitol, ekstrakt crvene deteline standardizovan na izoflavone, vitamin B6 i folat.

Jer menopauza nije samo period kroz koji treba „izdržati“.

To je faza života u kojoj vredi bolje razumeti svoje telo i pružiti mu odgovarajuću podršku.

dr Simonida Mitić

Dr Simonida Mitić donosi višegodišnje iskustvo  kao lekar i stručnjak za menadžment u zdravstvu. Njena karijera je posvećena prevenciji i  unapređenju zdravlja cele  porodice kroz decenijsko iskustvo u farmaceutskoj industriji.Kao saradnik za klinička ispitivanja učestvuje u razvoju novih terapija i naučnih inovacija. U ulozi Medical Managera primenjuje strateške veštine u vođenju medicinskih projekata, obezbeđujući da najnovija naučna saznanja postanu deo savremene brige o pacijentima.Dr Simonida Mitić kombinuje stručnost i posvećenost, donoseći našoj organizaciji stabilnost, znanje i doprinos razvoju celokupnog zdravstvenog ekosistema.

Ostavite odgovor