Nedostatak vitamina D kod dece postaje sve češći zbog smanjene aktivnosti na otvorenom, ograničenog izlaganja suncu i smanjenog unošenja vitamina D putem ishrane kod dece u razvoju.
Ovi faktori zajedno čine da nedostatak vitamina D izaziva sve veću zabrinutost među pedijatrima, posebno u urbanim sredinama.
Vitamin D igra ključnu ulogu u rastu i razvoju kostiju, razvoju mišića i imunitetu. Kada su vrednosti D vitamina niske, deca mogu pokazivati suptilne simptome koji često ostaju nezapaženi u ranim fazama.
Prepoznavanje znakova, rizika i pravovremenih rešenja važno je za podršku zdravom rastu i sprečavanje dugoročnih komplikacija.
Šta može biti loše ako nema dovoljno D3 vitamina?
Našem organizmu je potreban vitamin D3 kako bi apsorbovao kalcijum koji je glavni mineral neophodan za zdrav i pravilan razvoja i rast kostiju. I to je samo jedna od uloga D vitamina u organizmu.
Bez vitamina D3 u organizmu može doći do razmekšanja kostiju (u ekstremnim slučajevima do rahitisa) što vodi do smanjenog rasta, deformacije kostiju, učestalih fraktura kostiju i zglobova, bolova u leđima i nogama.
Osim toga, nedostatak vitamina D povezuje se i s nastankom srčanih bolesti, karcinoma, multiple skleroze, dijabetesa, autoimunih poremećaja…
Simptomi koji mogu ukazivati da dete ima nedostatak vitamina D
Nedostatak vitamina D može dugo prolaziti neopaženo, bez nekih upadljivih simptoma. Kada je nedostatak izražen i dugotrajan, mogu se pojaviti simptomi povezani sa slabijom mineralizacijom kostiju i imunološki poremećaji.
1.Svrab i bolovi
Kao što je već spomenuto, vitamin D3 pomaže kostima u apsorpciji kalcijuma i ojačava ih. Bez njega struktura kostiju slabi i izaziva svrab i probadajuću bol u kostima, mišićnu slabost i smanjenu toleranciju na fizički napor.
Dete može biti manje spremno da hoda ili se penje uz stepenice.
Ovi simptomi nisu specifični samo za nedostatak vitamina D i mogu imati brojne druge uzroke. Ako traju, ponavljaju se ili ometaju svakodnevne aktivnosti, potrebno je obratiti se pedijatru
2. Promene oblika kostiju i usporen rast
Kod uznapredovalog nedostatka vitamina D mogu se javiti:
- zakrivljenje nogu i kičmenog stuba
- zadebljanje ručnih zglobova i gležnjeva
- problemi sa razvojem karlice
- poremećaji mineralizacije kostiju
- zastoj ili usporavanje rasta
Ovakve promene nisu rani ni obavezni znaci nedostatka vitamina D. Ne treba čekati da se pojave kako bi se razmatrala prevencija.
Osim deformacija kostiju i boli, teški rahitis može prouzrokovati hipokalcemijske napade, tetaničke grčeve, kardiomiopatiju i dentalne abnormalnosti.
3.Izraženo znojenje čela
Stalno oznojeno čelo, naročito tokom spavanja kada i jastučnica može biti mokra, jedan je od najranijih znakova nedostatka vitamina D kod odojčadi i male dece. To može ukazivati na upalni proces u kostima lobanje( kraniotabes).
4. Češći karijes
Sa slabljenjem kostiju dolazi i do nastanka karijesa odnosno do problema sa zubima. Deca kojoj nedotaje vitamin D3 često imaju više karijesa i problema s mlečnim zubima.
5. Više respiratornih problema i infekcija
Vitamin D igra važnu ulogu u imunom sistemu jer pomaže da sistem prepozna i uništi viruse i bakterije. Kada postoji deficit vitamina D3 oslabljeni su odbrambeni mehanizmi u respiratornom ts što se manifestuje sa:
- češćim prehladama i infekcijama gornjih disajnih puteva( upala grla, krajnika, sinusa..)
- dužim trajanjem infekcija i sklonost ka nastanku komplikacija
Opsežne meta-analize objavljene u uglednim medicinskim časopisima (kao što je BMJ) pokazuju da redovna suplementacija vitaminom D značajno smanjuje rizik od nastanka akutnih respiratornih infekcija kod dece, posebno kod mališana sa početnim deficitom.
Takođe, kod dece koja unose optimalne doze vitamina D zabeleženo je kraće trajanje prehlada, manja potreba za primenom antibiotika, kao i znatno manja učestalost komplikacija poput bronhitisa i upale pluća.
Ko je u većem riziku za nedostatak D vitamina?
Određene grupe ljudi i dece imaju veću verovatnoću za nedostatak vitamina D.
- odojčad– posebno ona koja su isključivo dojena ( majčino mleko često nema dovoljno vitamina D) i koja ne dobijaju redovnu suplementaciju vitaminom D
- deca koja provode malo vremena napolju i/ili redovno koriste kreme sa visokim SPF koji blokira sintezu vitamina D
- deca sa tamnijom bojom kože koja sadrži više melanina koji smanjuje sposobnost kože da sintetiše vitamin d pod uticajme sunčeve svetlosti
- deca sa određenim zdravstvenim stanjima ( poremećaj apsorpcije masti, hronične bolesti creva, oboljenja jetre ili bubrega) koja ometaju normalnu apsorpciju i metabolizam vitamina D
- gojazna deca – vitamin D je rastvorljiv u mastima, pa kod gojazne dece masno tkivo „zarobljava“ ovaj vitamin i smanjuje njegovu raspoloživost u cirkulaciji
Kako sprečiti nedostatak vitamina D u organizmu?
1. Pravilna suplementacija
- 400 IU/d (10 μg) se preporučuje svoj odojčadi od rođenja do 12 meseci starosti, nezavisno od načina hranjenja
- Nakon 12 meseci starosti, sva deca i odrasli trebaju zadovoljiti svoje potrebe za vitaminom D putem ishrane i/ili dodataka ishrani, što iznosi najmanje 600 IU/d (15 μg), kako preporučuje Institut za medicinu
2. Ishrana koja sadrži vitamin D
Prirodni izvori vitamina D su masna riba (divlji losos ili jetra bakalara) , žumanjak, obogaćeno mleko i obogaćene žitarice spadaju među najbolje prehrambene izvore.
Količine u hrani najčešće nisu dovoljne da bi zadovoljile dnevne potrebe i zbog toga se preporučuje svakodnevna suplementacija.
3. Bezbedan boravak na otvorenom
Najbrži i najprirodniji način sticanja vitamina D3 jeste izloženost sunčevoj svetlosti. Međutim tu je oprez neophodan, pa se preporučuje korišćenje krema sa visokim zaštitnim faktorima koji smanjuju apsorpciju D3 vitamina.
Izloženosti suncu, ako je blaga ili umerena, a detetova koža umereno osetljiva na sunce, stručnjaci savetuju dvaput nedeljno izloženost suncu između pet do trideset minuta bez kreme za sunčanje, a ako su suncu izložene detetove ruke, noge, lice ili glava.
Dnevnu količinu sunčanja treba prilagoditi jačini sunčevih zraka i dobu dana, te svakako ne izlaziti na sunce tokom letnjih meseci i između 10 i 17 sati.
Vitamin D3 kapi Colief- jednostavna dnevna doza
Naša preporuka su Vitamin D3 Colief kapi koje sadrže u jednoj kapi 200IJ D3 vitamina.
Za bebe i decu je preporučena dnevna doza 2 kapi (400IJ).
U bočici se nalazi 740 kapi za 365 dana primene.
Vitamin D3 Colief kapi mogu da koriste i odrasle osobe kojima se preporučuje dnevna doza od 5-10 kapi.
Najčešći mitovi vezani za nedostatak vitamina D kod dece
Ne baš, iako sunčeva svetlost pomaže u stvaranju vitamina D, faktori poput kreme za sunčanje, odeće, zagađenja i tamnijeg tena mogu da smanje njegovu apsorpciju.
Realnost je da većina hrane prirodno ima sasvim malo vitamina D, zbog čega su obogaćeno mleko ili suplementi često neophodni.
Nedostatak i dalje predstavlja čest problem širom sveta, posebno među decom koja imaju ograničene aktivnosti na otvorenom ili lošu ishranu.
Često postavljena pitanja (FAQ)
Da. Majčino mleko uglavnom ne sadrži dovoljno vitamina D da zadovolji potrebe odojčeta, zbog čega se preporučuje preventivna suplementacija od 400 IJ dnevno.
Sve češće se preporučuje suplementacija tokom cele godine zbog korišćenja zaštitnih faktora sa visokim SPF. Odluka zavisi i od uzrasta deteta, načina ishrane, zdravstvenog stanja.
Status vitamina D procenjuje se određivanjem koncentracije 25(OH)D u krvi. Testiranje se ne preporučuje rutinski svakom zdravom detetu, već kada za to postoji medicinski razlog.
Najvažnije vezano za vitamin D3 jeste to što njegov nedostatak vrlo često dugo ne vidi. Dete može izgledati zdravo, lepo napredovati i nemati nijedan očigledan simptom, a da ipak ne unosi dovoljno ovog vitamina.
Zato se ne oslanjamo na znojenje, česte prehlade ili druge nespecifične znake, već na prevenciju prilagođenu uzrastu i procenu pedijatra kada postoji razlog za sumnju.
Drugim rečima, ne čekamo da dete pokaže da mu vitamin D3 nedostaje – cilj je da nedostatak sprečimo pre nego što ostavi posledice na kostima, rastu i razvoju deteta i imunitetu.

