Uticaj ishrane na plodnost – koje namirnice mogu biti podrška u začeću?

Uticaj ishrane na plodnost

Kada par planira potomstvo često je fokusiran na medicinske preglede, hormone i praćenje ovulacije.

Sve je više istraživanja koja ukazuju na vezu između ishrane, unosa pojedinih nutritijenata i plodnosti i kod žena i kod muškaraca. Razmatraju se prehrambene navike, telesna masa, unos i telesni status vitamina i minerala.

Iako neće prevenirati ili izlečiti neplodnost kod svih parova, vredi pokušati jer se radi o sigurnim, jeftinim i često podcenjenim rešenjima.

Ne postoji jedna „dijeta za plodnost“, ali postoje obrasci ishrane koji mogu doprineti boljem metaboličkom zdravlju, hormonskoj ravnoteži i kvalitetu jajnih ćelija i spermatozoida.

Neplodnost izazvana nutritivnim faktorima  često je povezana s promenama u sintezi i aktivnosti hormona ili kvaliteti sperme.

Ako vas zanima koji sve faktori utiču na mogućnost začeća, pročitajte i naš vodič „Šta sve utiče na plodnost?“

Kako ishrana utiče na plodnost?

Organizam za stvaranje kvalitetnih jajnih ćelija i spermatozoida koristi energiju, vitamine, minerale i antioksidanse koje unosimo hranom.

Neuravnotežena ishrana može doprineti:

  • povećanoj insulinskoj rezistenciji
  • hroničnoj upali organizma
  • gojaznosti
  • hormonskom disbalansu
  • oksidativnom stresu

S druge strane, ishrana bogata povrćem, voćem, integralnim žitaricama, mahunarkama, zdravim mastima i kvalitetnim proteinima povezuje se sa boljim reproduktivnim zdravljem.

Mediteranska ishrana i plodnost

Jedan od najviše proučavanih načina ishrane jeste mediteranski obrazac ishrane.

Karakterišu ga:

  • mnogo povrća i voća
  • integralne žitarice
  • maslinovo ulje
  • orašasti plodovi
  • riba nekoliko puta nedeljno
  • mahunarke
  • umeren unos mlečnih proizvoda
  • mali unos industrijski prerađene hrane.

Brojne studije pokazuju da ovakav način ishrane može biti povezan sa boljim ishodima kod žena koje planiraju trudnoću, naročito tokom procesa vantelesne oplodnje.

Koje namirnice mogu doprineti plodnosti?

Povrće i voće

Povrće i voće predstavljaju važan izvor antioksidanasa koji pomažu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.

Posebno se izdvajaju: bobičasto voće, citrusi, paprika, brokoli, spanać, kelj.

Integralne žitarice

Integralne žitarice imaju niži glikemijski indeks od rafinisanih proizvoda i mogu doprineti stabilnijem nivou šećera u krvi.

To je posebno važno kod žena sa insulinskom rezistencijom ili PCOS-om.

Omega-3 masne kiseline

Masna riba (losos, sardina, skuša) bogata je omega-3 masnim kiselinama koje učestvuju u brojnim procesima u organizmu, uključujući i reproduktivno zdravlje.

Omega – 3 masne kiseline utiču na ženski i muški reproduktivni sistem. Kod žena doprinose smanjenju upale , poboljšanju kvaliteta jajnih ćelija, hormonskom balansu i boljoj prokrvljenosti – što stvara bolje uslove za implantaciju embriona. Kod muškaraca utiču na strukturu i kvalitete spermatozoida , kao i na smanjenje oksidativnog stresa , što je jedan od najččešćih uzroka muške neplodnosti.

Kvalitetni proteini

Dobri izvori proteina uključuju:

  • ribu
  • jaja
  • mahunarke
  • nemasno meso
  • grčki jogurt

Zdrave masti

Maslinovo ulje, avokado, bademi, orasi i semenke predstavljaju važan deo uravnotežene ishrane.

Šta u ishrani ograničiti?

Ne postoji potreba za strogim zabranama, ali stručnjaci savetuju da se ograniči unos:

  • zaslađenih napitaka
  • ultra prerađene hrane
  • trans masti
  • velikih količina slatkiša
  • prekomernog unosa alkohola

Kod osoba sa insulinskom rezistencijom posebno je važno voditi računa o unosu rafinisanih ugljenih hidrata.

Ishrana kod PCOS-a

Sindrom policističnih jajnika (PCOS) često je povezan sa insulinskom rezistencijom i hormonskim disbalansom.

Kod ovih žena cilj nije restriktivna dijeta, već usvajanje održivih navika koje pomažu regulaciji nivoa glukoze i insulina.

Ako imate PCOS, pročitajte i:https://newmed.rs/policisticni-jajnici-pcos-sta-izbaciti-iz-ishrane/

Da li suplementi mogu imati ulogu?

Kod žena sa PCOS-om i insulinskom rezistencijom često se razmatra primena mio inozitola, posebno kada postoje:

  • neredovni ciklusi
  • izostanak ovulacije
  • metabolički poremećaji

Naravno, izbor suplementacije treba da bude individualan i u skladu sa preporukom ginekologa ili endokrinologa.

Gyinos Resist sadrži mio-inozitol i folat i namenjen je ženama koje žele da podrže hormonsku ravnotežu i reproduktivno zdravlje u periodu planiranja trudnoće.

Saznajte više o Gyinos Resist-u:https://newmed.rs/proizvod/gyinos-resist/

Male promene mogu napraviti razliku

Planiranje trudnoće ne podrazumeva samo praćenje ovulacije. Ishrana, fizička aktivnost, kvalitet sna, telesna težina i upravljanje stresom zajedno čine osnovu reproduktivnog zdravlja.

Ne postoji jedna namirnica koja povećava plodnost preko noći, ali dugoročno usvajanje zdravih životnih navika može doprineti stvaranju boljih uslova za začeće i zdravu trudnoću.

Čak i gorko voće sadrži šećer u sebi.

– Terry a O’Neal

Drveće koje raste sporo, rađa najbolje voće.

– Molière

Najčešća pitanja (FAQ)

Da li postoji posebna dijeta za plodnost?

Ne. Najviše dokaza trenutno postoji za mediteranski način ishrane, koji podrazumeva raznovrsnu i uravnoteženu ishranu.

Da li ugljeni hidrati utiču na plodnost?

Prekomeran unos rafinisanih šećera može doprineti insulinskoj rezistenciji, posebno kod žena sa PCOS-om, što može uticati na ovulaciju.

Da li i muškarci treba da obrate pažnju na ishranu?

Da. Ishrana može uticati i na kvalitet spermatozoida, pokretljivost i oksidativni stres.

dr Simonida Mitić

Dr Simonida Mitić donosi višegodišnje iskustvo  kao lekar i stručnjak za menadžment u zdravstvu. Njena karijera je posvećena prevenciji i  unapređenju zdravlja cele  porodice kroz decenijsko iskustvo u farmaceutskoj industriji.Kao saradnik za klinička ispitivanja učestvuje u razvoju novih terapija i naučnih inovacija. U ulozi Medical Managera primenjuje strateške veštine u vođenju medicinskih projekata, obezbeđujući da najnovija naučna saznanja postanu deo savremene brige o pacijentima.Dr Simonida Mitić kombinuje stručnost i posvećenost, donoseći našoj organizaciji stabilnost, znanje i doprinos razvoju celokupnog zdravstvenog ekosistema.

Ostavite odgovor