DETE IMA ANEMIJU
Dete ima anemiju, hm..!?
Anemija kod dece nije bezazlena i potrebno je korigovati što pre.
NajÄeÅ¡Äi uzrok anemije u deÄjem uzrastu je nedovoljan unos
gvoÅŸÄa usled neodgovarajuÄe ishrane.
ZaÅ¡to je gvoÅŸÄe vaÅŸno?
Nedostatak gvoÅŸÄa kod beba i male dece utiÄe na neuroloÅ¡ki razvoj i ponaÅ¡anje i posledice mogu biti ireverzibilne.
Kod dece Å¡kolskog uzrasta nedostatak gvoÅŸÄa ne predstavlja samo nelagodnost, umora i pospanosti. Nedostatak gvoÅŸÄa moÅŸe uticati ne samo na detetov rast i razvoj, veÄ i na uspeh u Å¡koli. Äak i pre nego Å¡to se razvije anemija, nedostatak gvoÅŸÄa moÅŸe uticati na nedostatak paÅŸnje, smanjene reflekse, kao i smanjenu sposobnost uÄenja kod dece i adolescenata.
Nedavne studije raÄene u Velikoj Britaniji pokazuju da nedostatak gvoÅŸÄa uzrokuje i loÅ¡ije rezultate na standardizovanim testovima iz matematike i opÅ¡teg znanja . Po ovim studijama, nakon korekcije gvoÅŸÄa (uvoÄenjem gvoÅŸÄa kao terapije i primene odreÄenog naÄina ishrane), svi ovi rezultati su poboljÅ¡ani.
Zašto nastaje anemija kod dece?
Nedostatak gvoÅŸÄa se javlja kada u organizmu postoji manjak deponovanog gvoÅŸÄa. On ne mora da se simptomatski ispolji i Äesto nije prepoznat, ali svakako zahteva korekciju u smislu ishrane i boravka na sveÅŸem vazduhu.
Anemija uzrokovana nedostatkom gvoÅŸÄa je stanje koje se razvija kada postoji smanjena koliÄina gvoÅŸÄa koja spreÄava telo da produkuje dovoljan broj zdravih crvenih krvnih zrnaca. Zapravo, crvena krvna zrnca se priozvode Äak i kada postoji manjak gvoÅŸÄa, ali s vremenom smanjene koliÄine usporavaju ovaj proces i dolazi do kliniÄki (simptomatski) ispoljene anemije.
NajÄeÅ¡Äi uzrok anemije u deÄjem uzrastu je nedovoljan unos
gvoÅŸÄa usled neodgovarajuÄe ishrane.
Kod beba su moguÄi razlozi nastanka anemije – izostanak dojenja, ishrana odojÄeta kravljim mlekom, unoÅ¡enje prevelikih koliÄina kravljeg mleka, neuvoÄenja mesa u ishranu.
Kod predÅ¡kolske i Å¡kolske dece je gotovo po pravilu razlog nastanka anemije neadekvatna ishrana i premalo gvoÅŸÄa u ishrani.
GvoÅŸÄa ima malo u majÄinom mleku (0,5-1,5mg/l), ali se iz njega dobro apsorbuje, Äak 50%.
Kravlje mleko takoÄe sadrÅŸi male koliÄine gvoÅŸÄa (0,5mg/l), a apsorpcija je veoma loÅ¡a, svega 10%.
Osim toga, proteinski agregati koji nastaju u nedovoljno termiÄki obraÄenom mleku mogu izazvati mikroskopska oÅ¡teÄenja na sluznici creva i dovesti do dodatnog gubitka gvoÅŸÄa.
Zbog toga je vaÅŸno da dete doji Å¡to duÅŸe, a ako to nije moguÄe, hraniti ga adaptiranim mleÄnim formulama bar u prvih Å¡est meseci, po moguÄstvu do kraja prve godine.
Dnevni unos mleka ograniÄiti na maksimalno litar u prvoj, odnosno œ litra u drugoj godini ÅŸivota!
Ishrana i anemija?
Detetu treba davati meso koje je porodici dostupno!
Apsorpciju gvoÅŸÄa pospeÅ¡uju vitamin C, fruktoza, neke aminokiseline, laktoza, piruvati.
Uz obrok sa mesom najbolje je dati voÄni sok i salatu!
Iako u povrÄu ima dosta gvoÅŸÄa, apsorpcija iz njega je loÅ¡a jer je ometaju fosfati, oksalati, polifenoli, a u ÅŸitaricama fitati koji sa gvoÅŸÄem Äine nerastvorljive komplekse.
GvoÅŸÄe se bolje apsorbuje iz jaja nego iz povrÄa!
Tanini iz Äaja takoÄe negativno utiÄu na apsorpciju gvoÅŸÄa, kao i kajcijum, fosfati i karbonati iz mleka i mleÄnih proizvoda.
Jela koja se tradicionalno seviraju za ruÄak-kombinacija mesa, kuvanog povrÄa i salate predstavljaju idealnu kombinaciju za apsorpciju gvoÅŸÄa.
Uz takav obrok ne piti mleko, jogurt ili Äaj!
Terapija anemije kod dece
Terapija anemije kod dece se sprovodi preparatom gvoÅŸÄa u dozi 3-5mg/kg , sprovodi se 3-5 meseci (joÅ¡ 6-8 nedelja po normalizaciji vrednosti hemoglobina da bi se popunili depoi gvoÅŸÄa u organizmu). TakoÄe, pored terapije, potrebna je korekcija ishrane, unos namirnica bogatih gvoÅŸÄem i namirnica koje pospeÅ¡uju apsorpciju gvoÅŸÄa.
Vitaglobin sirup je naÅ¡a preporuka u prevenciji i terapiji anemije kod dece. Vitaglobin sirup sadrÅŸi pored gvoÅŸÄa i vitamin C,cink, vitamin B12 i ostale nutritijente neophodne u procesu eritropoeze i stvaranju hemoglobina.