Å UNJA SE, TIHO, NA PRSTIMA?PREDIJABETES!
Predijabetes nema simptome i to je osnovni razlog zbog kojeg se bolest otkrije tek kada su veÄ nastupile posledice dugogodiÅ¡nje loÅ¡e regulacije nivoa Å¡eÄera u krvi.
Kod predijabetesa ne postoje znaci Å¡eÄerne bolesti kao Å¡to su ÅŸeÄ i pojaÄano mokrenje, ali postoje metaboliÄki poremeÄaji koji i u vreme predijabetesa podstiÄu razvoj makrovaskularnih oboljenja. Predijabetes zato nije bezazleno stanje.
Iako nema simptoma, postoji otpornost na delovanje insulina u miÅ¡iÄnim i masnim Äelijama koja dovodi do prekomernog luÄenja insulina iz oÅ¡teÄenih beta Äelija pankreasa.
Kod osobe sa predijabetesom su oÅ¡teÄenja kardiovaskularnog sistema veÄ poÄela, ali to se moÅŸe zaustaviti u ovoj fazi. Cilj je detektovati rano  ovu grupu bolesnika i veÄ u predijabetesu zapoÄeti leÄenje, odnosno podsticanje zdravih ÅŸivotnih stilova koji imaju najveÄi efekat, veÄi od bilo kojeg leka, na zaustavljanje Å¡irenja dijabetesa tipa 2.
Konstantno visok Å¡eÄer u krvi i poviÅ¡ene masnoÄe dovode do stvaranja plaka na zidovima krvnih sudova, Å¡to onda dovodi do smanjenog protoka krvi i do srÄanog ili moÅŸdanog udara. Äesto se dijabetes otkrije tek kada pacijent zavrÅ¡i u jedinici intenzivne nege zbog infarkta.
Smatra se da predijabetes ima izmeÄu 35 i 40 posto mlaÄih ljudi, oko 51% starijih od 65 godina, a samo 11% toga je svesno. IstraÅŸivanja pokazuju da u SAD-u svaka treÄa odrasla osoba ima predijabetes.
Å ta je razlog ili okidaÄ nastanka predijabetesa?
TaÄan uzrok predijabetesa i dijabetesa nije poznat, iako je utvrÄeno da porodiÄno nasleÄe i genetika imaju vaÅŸnu ulogu. IstraÅŸivanja su otkrila i neke gene koji se povezuju s insulinskom rezistencijom. Isto tako, gojaznost i fiziÄka neaktivnost vaÅŸni su u nastanku predijabetesa. Onaj ko ima predijabetes ne moÅŸe pravilno da metaboliÅ¡e Å¡eÄer (glukozu), zbog Äega se ona prekomerno taloÅŸi u krvnim Äelijama umesto da obavlja svoju funkciju u miÅ¡iÄima.
Kako se predijabetes dijagnostikuje?
Predijabetes se dijagnostikuje kada se dokaÅŸe nivo šeÄera u krvi nataÅ¡te izmeÄu 5,6 i 6,9 mmol/l te dva sata nakon jela izmeÄu 7,8 i 11 mmol/l.
Zdrava osoba trebala bi imati Å¡eÄer nataÅ¡te ispod 5,6 mmol/l i dva sata nakon jela ispod 7,8 mmol/l.
Kada je potrebno uraditi testiranje?
- ako imate indeks telesne mase veÄi od 25 (ITM izraÄunajte tako da telesnu masu u kilogramima podelite s kvadratom visine u metrima)
- ako imate masne naslage na stomaku
- ako ste fiziÄki neaktivni
- ako se umarate ÄeÅ¡Äe i viÅ¡e nego ranije
- ako imate više od 45 godina
- ako neko u vaÅ¡oj porodici veÄ ima Å¡eÄernu bolest
- ako ste tokom trudnoÄe razvili trudniÄki (gestacijski) dijabetes
- ako ste rodili dete teşe od 4 kilograma
- ako imate sindrom policistiÄnih jajnika
- ako imate visoki krvni pritisak
- ako vam je HDL holesterol niÅŸi od 0,9 mmol/l ili su trigliceridi iznad 2,83 mmol/l
- ako imate dijagnostikovan poremeÄaj spavanja (apneju)
- ako je koÅŸa tamna na nekim delovima tela najÄeÅ¡Äe na vratu, pregibima i naborima kolena, preponama i pazusima âtakozvana crna akantoza (Acanthosis nigricans) koja moÅŸe nastati, uz ostalo, zbog hiperpigmentacije prouzrokovane viÅ¡kom insulina koji âizbijaâ na koÅŸu.
GlukogelS, dekstrozni gel brzo podiÅŸe nivo Å¡eÄera u krvi i energiju u stanju hipoglikemije.