10 000 koraka do zdravlja

10 000 KORAKA DO ZDRAVLJA

Zahvaljujući pametnim telefonima, narukvicana, satovima većina nas može da  prati svoju dnevnu aktivnost. Svaka od pomenutih spravica savetuje nam da je za zdrav život preporučljivo da svakog dana načinimo barem 10.000 koraka.

10000 koraka do zdravlja

Zašto baš 10 000?

Magični broj od deset hiljada koraka datira još od perioda Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine.

Poznata japanska kompanija proizvodila je popularne pedometre (brojače koraka) pod nazivom Manpo-kei, što znači deset hiljada koraka.

Da li je povećan broj koraka dnevno povezan s nižim stopama smrtnosti kod starijih žena?

U kohortnom istraživanju* koje je sprovedeno na 16741 žena prosečne dobi od 72 godine, mereni su koraci dnevno tokom 7 dana.

Žene koje su prosečno hodale  oko 4400 koraka / dan imale su značajno niže stope smrtnosti tokom praćenja od 4,3 godine u poređenju sa manje aktivnim ženama koje su hodale otprilike 2700 koraka / dnevno.

Cilj od 10000 koraka / dnevno  u javnosti se obično smatra neophodnim za zdravlje, ali taj broj ima ograničenu znanstvenu osnovu.

Ova prospektivna kohortna studija obuhvatila je 18289 američkih žena iz Ženske zdravstvene studije. Učesnice studije  su  nosile akcelerometar tokom 7 dana između 2011. i 2015. Ukupno 17708 žena je nosilo i vraćalo svoje uređaje; podaci su uspešno preuzeti s 17466 uređaja.

Zaključci iz studija pokazuju da korist od hodanja kod čoveka nastupa nakon pređenih 7.500 koraka. Sve preko toga ne utiče značajno na naše
zdravlje, tvrde naučnici.

Zašto je fizička aktivnost važna kao terapijska mera kod insulinske rezistencije?

Insulinska rezistencija je  najkraže rečeno metabolički poremećaj gde ćelije ne reaguju na insulin. To znači da su  ćelije bez energije, prazne, da insulin ne radi kako treba i da hrana koju unosite ne ode u ćeliju  kao snaga već se taloži sa strane i gomila u vidu masnih naslaga.

Mnoga klinička straživanja ukazuju  da fizička aktivnost ima terapeutsku ulogu kod osoba sa insulinskom rezistencijom  ili osoba sa rizikom od pojave dijabetesa ali . Veliki broj dokaza se odnosi na to da aktivnost ,pored drugih vidova terapije, može pomoći  i u prevenciji ili u odlaganju pojave dijabetesa tipa 2.

Aktivnost može poboljšati senzitivnost na insulin i pomoći u smanjenju povećanih nivoa glukoze i dovesti je u normalne opsege.

Fizička aktivnost, i to ona umerena, može biti veoma naporna kod osoba sa insulinskom rezistencijom i dijabetesom tipa 2 jer su im ćelije bez energije. Rešenje nije  da odete u teretanu, fitnes centar i vežbate dok ne padnete u nesvest od napora dok vam za vratom trener uporno govori da vi to možete.

Koliko aktivnosti je poželjno?

Najsigurnije je krenuti sa šetnjom, laganom,  i onda povećavati razdaljinu koju prelazite, menjati ritam hodanja…Nekima će u početku prijati bukvalno 20-30 min hodanja. Svakako ne očajavajte, vremenom ćete postepeno postizati sve bolje rezultate koji će se odraziti i na poboljšanje vašeg zdravlja.

*Izvor: JAMA Intern Med. 2019;179(8): 1105-1112.

Gyinos sadrži mio inozitol i folnu kiselinu u kesicama. Namenjen je osobama sa insulinskom rezistencijom i policističnim jajnicima. Ova dva klinička entiteta su povezana i proizilaze jedan iz drugog. Uz promenu načina ishrane, šetnju ili neku drugu fizičku aktivnost i Gyinos tegobe će sigurno biti otklonjene.

 

dr Simonida Mitić

Dr Simonida Mitić donosi višegodišnje iskustvo  kao lekar i stručnjak za menadžment u zdravstvu. Njena karijera je posvećena prevenciji i  unapređenju zdravlja cele  porodice kroz decenijsko iskustvo u farmaceutskoj industriji.Kao saradnik za klinička ispitivanja učestvuje u razvoju novih terapija i naučnih inovacija. U ulozi Medical Managera primenjuje strateške veštine u vođenju medicinskih projekata, obezbeđujući da najnovija naučna saznanja postanu deo savremene brige o pacijentima.Dr Simonida Mitić kombinuje stručnost i posvećenost, donoseći našoj organizaciji stabilnost, znanje i doprinos razvoju celokupnog zdravstvenog ekosistema.

Ostavite odgovor